Erin Kos: Socijalne i gospodarske prilike na Labinštini u XIX.stoljeću
I.
U ovom eseju bavila sam se pitanjem socijalno-gospodarskih prilika na Labinštini u XIX. stoljeću. Iznijela sam podatke o načinu uzdržavanja obitelji, načinu prehrane i zarade, značenju rudnika za razvoj gospodarstva, novčanim problemima seljaka, itd. Iznijela sam svoje osobno mišljenje i usporedila tadašnji život ljudi s današnjim.
XIX. stoljeće je period kada se na području Labinštine zbivaju korjenite društveno-ekonomske promjene. Stanovništvo je živjelo u sklopu tih promjena i gradilo je uvjete svoga materijalnog života.
II.
Zemlja je bila temelj na kojoj su nastajali različiti ekonomski, socijalni i pravni odnosi i bila je osnovni izvor u održavanju života proizvođača i njegove obitelji. ''Prema tome interes prema zemlji kao osnovnom proizvodnom sredstvu bio je uvjek živ i aktualan.'' Proizvođaču-seljaku osim količine zemljišta bio je važan i njegov smještaj i kakvoća. ''U najvećem dijelu Labinštine obradivo zemljište bilo je rasuto po bregovima,obroncima,dolinama i sl. Takvo je zemljište bilo izloženo vjetrovima, čestim bujicama kao i drugim nepogodama. ''Zemljišni fond dijelio se na vinograde, vrtove, livade, pašnjake, šume, oranice pod žitaricama i slično, a uzgajale su se sve vrste bijelih žitarica, kukuruz, krumpir te različito voće i povrće. No na Labinštini nije bilo mnogo plodnih područja i ravnica pa je za Labinjane važila izreka ili u rudnik ili na brod.
Stočarstvo je bilo slijedeći važan izvor materijalnih dobara. ''Od stoke se dobivao jedan dio svakodnevne hrane (mlijeko, sir, maslo i meso). Zatim su se od nje dobivale sirovine (vuna, koža i drugo) za kućnu preradu i za izradu odjeće i obuće.'' Seljaci su zarađivali prodajom stoke i njezinim korištenjem kao radnom stokom. Najviše su se uzgajale ovce i goveda. Za plug i kola upotrebljavao je goveda (volove) zbog čega je uzgajan znatno manji broj konja, magarca i mazgi. Razvoj stočarstva kočile su stočne bolesti, ratovi i gladne godine u kojima je seljak bio primoran da kolje stoku kako bi se prehranio. Međutim u uzgajanju i očuvanju stoke seljaci su bili izuzetno izdržljivi i snalažljivi, a postojao je i aktivan odnos države prema podizanju stočarstva zbog raznih njenih interesa.
Osim stočarstva i ratarstva stanovništvo se bavilo kućnom radinošću, poluobrtom, obrtom, radili su za nadnicu ili vršili različite državne službe, a neki su i razvijali veću ili manju trgovinu. Kasnije su se razvijale i druge grane kao što su: građevinarstvo, prehrana, tekstil, kožarstvo, prerada i obrada drveta i dr.
Otvaranje rudnika i vađenje ugljena na području Labinštine bilo je od ogromnog gospodarsko-društvenog značenja. ''Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva.'' Rudarska djelatnost na području Labina započinje za vrijeme Mletačke vladavine, a rudnik prestaje s radom 1988. godine, nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo o rudarstvu.
Seljacima nije bilo lako, morali su plaćati skupe poreze, isplaćivati zemljišnu rentu zemljovlasnicima, crkvi desetinu, itd. Da bi imali novaca za sve to podmiriti morali su dobro i kvalitetno uzdržavati stoku, ratarske kulture, raditi u rudniku... Bilo je i stanovnika koji su imali novaca (krupni zemljovlasnici, crkva i crkveni ljudi). Tim su novcem kupovali i stvarali osnovu za trgovinu. Predmeti trgovanja bili su artikli koje su pružali ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo i šumarstvo. Najviše novca seljak je dobivao prodajom vina i stoke. Trgovalo se na crti Labin-Trst,Labin-Rijeka te ponekad s istarskim gradovima i gradovima Hrvatskog primorja tj. otocima Kvarnera.
Unatoč teškim uvjetima života u XIX. stoljeću stanovništvo počinje bilježiti rast (''1827. godine od 415.598 na 461.118 godine 1837. ili za 45.520 stanovnika više u periodu od deset godina'') što pokazuje da su se uvjeti života počeli poboljšavati.
III.
Seljaci su mukotrpno radili kako bi kvalitetno uzdržavali svoju obitelj. Puno ih je stradalo u rudniku i ostavilo svoje obitelji za sobom. Nije bilo elektronike i raznih strojeva koji su olakšavali njihov posao kao danas pa je njihov život bio puno teži.
Literatura:
1. Vladislav Brajković, Vjekoslav Bratulić: Labinska Republika 1921. godine
« Rujan 2022 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Dnevni tisak |
> Grad Labin |
> Ministarstvo znanost... |
> Radio Labin |
> LC Labin.com |
> 5portal |
> Naši foji |
> Glas Istre |
> Večernji list |
> Jutarnji list |
> Bježi - Via |
> Carnet |
Ukupno: 696124
Ovaj mjesec: 2195
Ovaj tjedan: 587
Danas: 18